povratak

Najčešća pitanja

Ovdje možete naći odgovore na najčešća pitanja iz projektiranja i građenja, a ubuduće ćemo dodavati nova korisna i česta pitanja.

PROJEKTIRANJE:

Što je potrebno kako bi se počelo sa izradom projektne dokumentacije za ishođenje građevinske dozvole?
Prvi korak je sklapanje ugovora o projektiranju kako bi se moglo krenuti u izradu projekta.
Prije izrade projekta potrebno je dostaviti geodetski situacijski nacrt predmetne građevne čestice.
Nakon toga se izrađuje opis prikaza zahvata u prostoru na temelju kojeg se ishode posebni uvjeti od javnopravnih tijela koji su potrebni za izradu glavnog projekta.

Što je geodetski situacijski nacrt i tko ga izrađuje?
Geodetski situacijski nacrt je sastavni dio geodetskog projekta. Geodetski situacijski nacrt izrađuje ovlašteni inženjer geodezije nakon izlaska na teren i izmjere predmetne građevne čestice.

Što je geodetski projekt?
Geodetski projekt je sastavni dio glavnog projekta za ishođenje građevinske dozvole.
Geodetskim projektom se usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i na terenu (ako je to potrebno), formira se građevna čestica u katastru, te određuje smještaj građevine na građevinskoj čestici, provodi iskolčenje i evidentiranje građevine u katastru i zemljišnoj knjizi.
Prvi dio geodetskog projekta obuhvaća izlazak na teren te izradu geodetskog situacijskog nacrta kao podloge za projektiranje.
Drugi dio geodetskog projekta obuhvaća izradu geodetske situacije građevine i izradu geodetskog elaborata za evidentiranje građevine u katastru i zemljišnim knjigama.

Kako ide postupak ishođenja građevinske dozvole?
Za ishođenje građevinske dozvole potrebno je izraditi glavni projekt. Glavni projekt mora biti usklađen sa svim posebnim uvjetima koje izdaju nadležna javnopravna tijela (elektra, vodovodno poduzeće, komunalno poduzeće, općina i sl.).
Posebni uvjeti se pribavljaju na temelju izrađenog opisa i prikaza planiranog zahvata u prostoru (idejno rješenje planirane kuće).
Nakon što se prikupe svi posebni uvjeti izrađuje se glavni projekt u skladu sa važećim Zakonima, tehničkim propisima i izdanim posebnim uvjetima.
Kada je glavni projekt gotov, prije nego se preda na nadležni odjel za graditeljstvo za ishođenje građevinske dozvole, potrebno je prikupiti potvrde na glavni projekt od javnopravnih tijela koja su te uvjete i izdale.

Što je glavni projekt i što sadrži ?
Glavni projekt je skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine, prikaz smještaja građevine u prostoru i dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu, kao i drugih zahtjeva iz Zakona o gradnji, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona i tehničkih specifikacija.
Glavni projekt sadrži:
  • arhitektonski projekt
  • građevinski projekt
  • projekt vodovoda i odvodnje
  • elektrotehnički projekt
  • strojarski projekt
Glavni projekt zajedno s građevinskom dozvolom trajno čuva tijelo koje je izdalo građevinsku dozvolu i investitor, odnosno njegov pravni sljednik.

Što je izvedbeni projekt?
Izvedbenim projektom se razrađuje tehničko rješenje dano glavnim projektom. Izvedbeni projekt mora biti izrađen u skladu s glavnim projektom.
Na temelju izvedbenog projekta pristupa se građenju građe¬vine, provodi se inspekcijski postupak i donosi odluka u upravnom postupku izdavanja uporabne dozvole ako propisom donesenim na temelju Zakona o gradnji nije drugačije određeno.
Izvedbeni projekt građevine sa svim ucrtanim izmjenama i dopunama sukladno stvarno izvedenim radovima (projekt izvedenog stanja) dužan je čuvati investitor, odnosno njegov pravni sljednik za sve vrijeme dok građevina postoji.

Što je potrebno priložiti za izdavanje građevinske dozvole?
Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole investitor prilaže:
  • četiri primjerka glavnog projekta
  • potvrde glavnog projekta koje izdaju javnopravna tijela
  • izvadak iz katastarskoga plana za građevnu česticu, odnosno parcelacijski elaborat kojim je formirana građevna čestica u skladu s posebnim propisima
  • elaborat o geotehničkim istražnim radovima, ako geote¬hnički uvjeti nisu utvrđeni lokacijskim uvjetima
  • elaborate o istražnim radovima, te tehnološke, prometne i druge elaborate ako su podaci iz tih elaborata poslužili za izradu glavnog projekta
  • dokaz da o pravu građenja na građevnoj čestici, odnosno uporabljivoj građevini.

Što se smatra dokazom o pravu građenja na građevinskoj čestici?
Dokazom o pravu građenja smatra se:
  • izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor vlasnik ili nositelj prava građenja na građevnoj čestici ili građevini na kojoj se namjerava graditi
  • ugovor ili odluka nadležne državne vlasti na temelju koje je investitor stekao pravo vlasništva, pravo građenja ili pravo služnosti
  • ugovor o ortakluku sklopljen s vlasnikom nekretnine, čiji je cilj zajedničko građenje, rekonstrukcija ili adaptacija
  • pisana suglasnost vlasnika uporabljive građevine u slučaju rekonstrukcije ili adaptacije te građevine ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.

Kada se može započeti s građenjem?
Građenju se može pristupiti samo na temelju pravomoćne građevinske dozvole.
Početak radova potrebno je prijaviti najkasnije 8 dana prije početka izvođenja radova. Potrebno je imenovati nadzornog inženjera koji će nadzirati sam tijek gradnje i izvođenje pojedinih radova.

Kome se prijavljuje početak ili nastavak građenja?
Investitor je dužan tijelu graditeljstva, građevinskoj inspekciji i inspekciji rada, najkasnije u roku od osam dana prije početka građenja ili nastavka izvođenja građevinskih radova nakon prekida dužeg od tri mjeseca, pisano prijaviti početak građenja, odnosno nastavak radova.
Investitor je dužan najkasnije do dana početka radova imati elaborat iskolčenja građevine kojeg je izradila osoba registrirana za obavljanje tog posla prema posebnom zakonu.
U prijavi za građenje investitor je dužan navesti izvođača.

Rok važenja građevinske dozvole?
Građevinska dozvola prestaje važiti ako se s radovima na građevini za koju je građevinska dozvola izdana ne započne u roku od dvije godine od dana pravomoćnosti građevinske dozvole.
Važenje građevinske dozvole može se na zahtjev investitora jednom produžiti za još dvije godine ako se nisu promijenili uvjeti utvrđeni u skladu s odredbama Zakona o gradnji i drugi uvjeti u skladu s kojima je izdana građevinska dozvola.

Promjena investitora u tijeku građenja
Ako se u tijeku građenja promijeni investitor novi investitor dužan je od tijela graditeljstva zatražiti izmjenu građevinske dozvole u vezi s promjenom imena odnosno tvrtke investitora. Novi investitor zahtjevu prilaže dokaz da ima pravo graditi na određenoj nekretnini, odnosno da je vlasnik građevine za čije je građenje izdana građevinska dozvola.
Zahtjev za promjenu investitora može se podnijeti do izdavanja uporabne dozvole.

Što je uporabna dozvola i tko je izdaje?
Izgrađena građevina smije se početi koristiti nakon što tijelo graditeljstva izda uporabnu dozvolu za tu građevinu.
Uporabnu dozvolu za izgrađenu građevinu izdaje tijelo graditeljstva koje je izdalo građevinsku dozvolu, nakon što se tehničkim pregledom utvrdi da je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom, a naročito u pogledu ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu.

Koji dokumenti su potrebni kod ishođenja uporabne dozvole?
Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor, odnosno vlasnik građevine.
Zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole investitor prilaže:
  • fotokopiju građevinske dozvole
  • podatke o sudionicima u gradnji
  • pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine
  • završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine.

Što je građevinska (bruto) površina?
Građevinska (bruto) površina zgrade obračunava se zbrajanjem površina mjerenih u razini podova svih dijelova (etaža) zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova s oblogama.
U građevinsku (bruto) površinu ne uračunava se površina slijedećih dijelova zgrade:
  • vanjskog dizala koje se dograđuje na postojeću zgradu
  • toplinske izolacije kojom se poboljšavaju energetska svojstva zgrade koja se stavlja na postojeću zgradu
  • etaže, odnosno dijelovi etaže svijetle visine manje od 2,0 m
  • galerije unutar funkcionalne jedinice zgrade
  • otvorenih dijelova zgrade (natkrivene i nenatkrivene terase, nadstrešnice, lođe, balkoni, strehe vijenca i drugih istaka, vanjska stubišta, vanjske rampe za ulaz u zgradu, konstrukcije za zaštitu od sunca, rasvjetne dimne i ventilacijske kupole i sl.).

Što je ukupna korisna površina zgrade?
Ukupna korisna površina zgrade je ukupna neto podna površina zgrade koja odgovara namjeni uporabe zgrade, a koja se računa prema točki 5.1.7. HRN EN ISO 9836:2011
Zbroju površina svih unutarnjih prostorija se pridodaju površine balkona i terasa koje se množe s odgovarajućim koeficijentom.

Kako se obračunava komunalni i vodni doprinos?
Komunalni i vodni doprinos se obračunavaju prema volumenu zgrade.
Ovisno o lokaciji gradnje iznos za plaćanje komunalnog doprinosa se kreće u rasponu od 30 kn/m3 do 150 kn/m3. Vodni doprinos se plaća u iznosu od 11,25 kn/m3 u gradu Zagrebu, a u ostatku Hrvatske iznosi oko 7 kn/m3. U obujam kuće se računa sav zatvoreni prostor zgrade.


GRAĐENJE:

Što je to niskoenergetska kuća?
Niskoenergetska kuća je kuća koja troši manje od 40 kWh/m² energije za grijanje.
Takva se energetska potrošnja može jasnije izraziti ekvivalentom potrošnje od 2,7 litre loživog ulja, pa se niskoenergetska kuća još i popularno naziva trolitarska kuća.

Što obuhvaća nivo izvedbe visoki roh bau?
Visoki roh bau obuhvaća izgradnju građevine izvana kompletno završene osim roleta ili grilja te podnih obloga i ograde na balkonu/terase. Unutra se građevina dovede do faze završnih obrtničkih radova. Betonska podloga (temelji, podrum, suteren...) trebaju biti pripremljeni. 

Što obuhvaća nivo izvedbe ključ u ruke?
Ključ u ruke iznad temelja ili s temeljima obuhvaća izgradnju građevine dovedene do useljenja (unošenja namještaja).

Gradite li kuće isključivo prema tipskim rješenjima ili je gradnja moguća prema vlastitim željama i koliko to utječe na cijenu objekta?
Na ponuđenim rješenjima iz kataloga kuća su moguće izmjene u skladu sa željama investitora, a kuće se mogu graditi i prema tlocrtnim i oblikovnim željama investitora. Nema razlike u jediničnim cijenama između modela kuća iz kataloga i kuća prema željama investitora.

Koliko košta kvadrat kuće?
Cijena kuće se ne formira na temelju kvadrature kuće, nego se formira isključivo na temelju troškovnika - količine materijala × jedinične cijene koje ovise o vrsti materijala koji se ugrađuje u kuću. Cijena kuće ovisi o arhitektonskom oblikovanju, vrstama materijala, sistemu gradnje, lokaciji i sl.

Koja je prednost izgradnje objekata sa drvenom nosivom konstrukcijom u odnosu na izgradnju objekta sa zidanom nosivom konstrukcijom?
Najveća prednost izvedbe objekata  sa drvenom nosivom konstrukcijom u odnosu na zidanu konstrukciju je to da se uz manji presjek zida postiže višestruko bolji koeficijent prolaska topline. Osim toga gradnja sa drvenom nosivom konstrukcijom je suhi sistem gradnje, što rezultira puno bržom izgradnjom objekata sa drvenom nosivom konstrukcijom (nije potrebno čekati sušenje žbuke na zidovima i stropovima). Kod gradnje objekata s drvenom nosivom konstrukcijom koriste se ekološki prihvatljivi materijali, zbog manje mase objekte odlikuje dobra potresna otpornost.

Da li su montažne kuće sa drvenom nosivom konstrukcijom otporne na potres?
Montažne kuće s drvenom nosivom konstrukcijom imaju izvrsnu otpornost na potres. Takva konstrukcija je vrlo elastična, preuzima velika naprezanja, ima duktilne spojeve, a težinom je cca 4 puta lakša od klasičnih zidanih konstrukcija.

Kakva je otpornost na požar montažnih kuća sa drvenom nosivom konstrukcijom?
Drvo je protupožarno izuzetno dobar građevinski materijal. Drvo je zapaljivo, ali ono u gornjem sloju stvara zaštitni pougljenjeni sloj koji slabo provodi toplinu, pa na taj način u slučaju požara drvo samo sebe štiti, a njegova se mehanička svojstva bitno ne mijenjaju.

Kolika je trajnost objekata sa drvenom nosivom konstrukcijom?
Predviđena trajnost objekata s drvenom nosivom konstrukcijom je oko 150 godina, što naravno ovisi o održavanju, utjecajima iz okoliša i pojavi izvanrednih događaja.

Koliko dugo traje izgradnja montažne kuće s drvenom nosivom konstrukcijom do nivoa izvedenosti visoki rohbau, površine cca 150 m²?
Izgradnja do nivoa visoki roh bau, površina objekta cca 150 m², traje cca 20-25 dana. Montaža samog konstruktivnog dijela objekta (zidovi, međukatna konstrukcija, krovni paneli) traje 1 - 2 dana, u ovisnosti o složenosti kuće.

Koja je visina zidova i svijetla visina prostorija?
Standarna visina zidova je 2,75 m, a moguće je izvesti i zidove veće visine.
Svijetla visina prostorija (od gotovog poda do stropa) iznosi 2,56 m.

U kojem energetskom razredu su niskoenergetske kuće?
Prema energetskoj certifikaciji niskoenergetske kuće spadaju u energetski razred kategorije A i B.

Da li je niskoenergetsku kuću prihvatljivije raditi u zidanom sistemu ili u sistemu s drvenom nosivom konstrukcijom?
Niskoenergetsku kuću je prihvatljivije i povoljnije raditi u drvenoj nosivoj konstrukciji, jer se uz manji presjek zida postiže višestruko bolji koeficijent prolaska topline.

Koje materijale koristite za toplinsku izolaciju u zidovima s drvenom nosivom konstrukcijom?
Kao ispunu u zidovima i stropovima koristimo kamenu vunu, a zidne panele s vanjske strane oblažemo polistirenom ili prema zahtjevu kupca kamenom vunom, drvenim vlaknima, PIR-om... Debljina toplinske izolacije ovise o sistemu zida za koji se investitor odluči.

Kolika je garancija na niskoenergetske montažne objekte?
Tvrtka Domprojekt daje garanciju dvije godine na završne obrtničke radove, a 30 godina na konstrukciju.