niskoenergetske montažne kuće

Domprojekt - Youtube channel

PRATI NAS NA:  

nekretnine

novosti

cjenik

faq

početna

Domprojekt, Petrinjska 6, Zagreb
informacije na tel: 01 / 4810 138
e-mail: info@domprojekt.hr

ENGLISH  /  HRVATSKI  /  DEUTSCH

Početna
Prati nas na:

KATALOG KUĆA

Najčešća pitanja

Ovdje možete naći odgovore na najčešća pitanja iz projektiranja i građenja, a ubuduće ćemo dodavati nova korisna i česta pitanja.

PROJEKTIRANJE: 

1. Što je potrebno da bi se moglo započeti s izradom idejnog projekta?
Prije izrade idejnog projekta treba izraditi posebnu geodetsku podlogu za građevinsku česticu na kojoj se namjerava graditi, te sklopiti ugovor o projektiranju.

2. Što je posebna geodetska podloga i gdje se može naručiti?
Posebna geodetska podloga je položajni i visinski prikaz terena, izrađena u odgovarajućem mjerilu i uklopljena u kopiju katastarskog plana te ovjerena od nadležnog katastarskog ureda.
Posebna geodetska podloga može se naručiti u geodetskim poslovnicama, a izrađuje je ovlašteni inženjer geodezije.
 
3. S obzirom da za stambene zgrade do 400 m² ne treba lokacijska i građevinska dozvola, već je potrebno ishoditi rješenje o uvjetima građenja, koji je postupak ishođenja rješenja?
Rješenje o uvjetima građenja se ishodi na osnovu idejnog projekta koji izrađuje ovlašteni arhitekt, a u skladu sa prostornim planom, te odredbama Zakona, propisa donesenih na temelju Zakona i posebnih propisa.
Prije izrade idejnog projekta potrebno je izraditi posebnu geodetsku podlogu, koja je ujedno i sastavni dio idejnog projekta i na kojoj je potrebno iscrtati smještaj zgrade na građevinskoj čestici, tj. situaciju.
Ideni projekt se predaje u Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, koji izdaje rješenje o uvjetima građenja. Zakonski rok za izdavanje rješenja o uvjetima građenja je 30 dana, a u praksi to traje dulje.
Uz idejni projekt je za ishođenje rješenja o uvjetima građenja potrebno priložiti dokaz vlasništva (izvadak iz zemljišne knjige ili kupoprodajni ugovor ili darovni ugovor...).

4. Da li se nakon ishođenog rješenja o uvjetima građenja može započeti sa izgradnjom objekta?
Nakon ishođenog rješenja o uvjetima građenja potrebno je izraditi glavni projekt i elaborat iskolčenja građevine, te se nakon toga može započeti s izgradnjom objekta. 
 
5. Što je glavni projekt, što sadrži i zbog čega je potreban?
Glavni projekt je skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine i dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu, kao i drugih zahtjeva prema Zakonu i posebnih propisa te tehničkih specifikacija.
Glavni projekt ne smije u pogledu lokacijskih uvjeta biti u suprotnosti s idejnim projektom. 
Glavni projekt ovisno o vrsti građevine odnosno radova, sadrži:
  • arhitektonski projekt,
  • građevinski projekt,
  • elektrotehnički projekt,
  • strojarski projekt,
  • troškovnik projektiranih radova.
Glavni projekt je potrebno imati na gradilištu zbog izvedbe radova, a potreban je i zbog završnog izvješća nadzornog inženjera u kojem on mora utvrditi da li je objekt izrađen u skladu sa glavnim projektom. Završno izvješće nadzornog inženjera potrebno je zbog upisa objekta u katastar i zemljišne knjige.
 
6. Što je građevinska (bruto) površina?
Građevinska (bruto) površina zgrade je površina zatvorenog prostora svih etaža zgrade + istaci pomnoženi odgovarajućim koeficijentima. Balkon, nenatkrivene terase, natkriveni prolaz, nadstrešnica - koeficijent 0,25; lođe i otvoreno vanjsko stubište - koeficijent 0,75; podrum s pomoćnim prostorom i natkrivene terase - koeficijent 0,5.
U građevinsku (bruto) površinu ne uračunavaju se dijelovi potkrovlja i zadnje etaže visine manje od 2,0 m, galerije, nadstrešnice nad ulazom manje od 6 m², strehe, vijenci i drugi istaci. 

7. Što je neto korisna površina?
Neto korisna površina zgrade je zbroj površina unutarnjih prostorija zgrade + istaci (terase, balkoni, lođe) pomnoženi koeficijentima kao i kod građevinske (bruto) površine.

8. Kako se obračunava komunalni i vodni doprinos?
Komunalni i vodni doprinos se plaćaju na temelju obujma građevine. Kod izračuna obujma računa se obujam zatvorenog prostora zgrade od kote najniže etaže do krova + obujam istaka (terase, lođe i sl.) pomnožen s odgovarajućim koeficijentom. Natkriveni prolaz i nadstrešnica - koeficijent 0,25; lođa - koeficijent 0,75; podrum s pomoćnim prostorom i natkrivena terasa - koeficijent 0,5.
U obujam se ne uračunava prostor ispod kosog krova visine do 1,2 m, te toplinska izolacija zajedno sa završnim slojevima istaknuta izvan ravnine pročelja zgrade. Visina kosog krova računa se od najviše točke površine gotovog poda stropne konstrukcije ispod kosog krova (pod potkrovlja) do najviše točke (sljemena) projektiranog kosog ili zaobljenog krova.


GRAĐENJE:
 
1. Što je to niskoenergetska građevina?
Niskoenergetska građevina zahtijeva energetsku potrošnju za zagrijavanje prostora od samo 40 kWh/m² godišnje. Takva se energetska potrošnja može jasnije izraziti ekvivalentom potrošnje od 2,7 litre loživog ulja, pa se niskoenergetska kuća još i popularno naziva "trolitarska kuća".
 
2. Što podrazumjeva nivo izvedbe visoki roh bau?
Visoki roh bau podrazumijeva izvedbu građevine kompletno završene izvana, bez roleta na prozorima i balkonskih ograda, a unutra dovedene do faze obrtničkih radova, bez izvedbe temelja. 

3. Što podrazumijeva nivo izvedbe ključ u ruke?
Ključ u ruke podrazumijeva izvedbu građevine kompletno gotove, izvedene do faze useljenja.

4. Gradite li kuće isključivo prema tipskim rješenjima ili je gradnja moguća prema vlastitim željama i koliko to utječe na cijenu objekta?
Na ponuđenim rješenjima iz kataloga kuća su moguće sve izmjene u skladu sa željama investitora, a kuće se mogu graditi i prema tlocrtnim i oblikovnim željama investitora. Nema razlike u jediničnim cijenama između modela kuća iz kataloga i kuća prema željama investitora.

5. Koliko košta kvadrat kuće?
Cijena kuće se ne formira na temelju kvadrature kuće, nego se formira isključivo temeljem troškovnika - količine materijala x jedinične cijene koje ovise o vrsti materijala koji se ugrađuje u kuću. Cijena kuće ovisi o arhitektonskom oblikovanju, vrstama materijala, sistemu gradnje, lokaciji i sl.
 
6.  Koja je prednost izgradnje objekata sa drvenom nosivom konstrukcijom u odnosu na izgradnju objekta sa zidanom nosivom konstrukcijom?
Najveća prednost izvedbe objekata  sa drvenom nosivom konstrukcijom u odnosu na zidanu konstrukciju je to da se uz manji presjek zida postiže višestruko bolji koeficijent prolaska topline. Osim toga gradnja sa drvenom nosivom konstrukcijom je suhi sistem gradnje, a gradnja sa zidanom nosivom konstrukcijom je mokri sistem gradnje, što rezultira puno bržom izgradnjom objekata sa drvenom nosivom konstrukcijom (nije potrebno čekati sušenje žbuke na zidovima i stropovima). Kod gradnje objekata sa drvenom nosivom konstrukcijom koriste se ekološki prihvatljivi i biološki zdravi materijali, zbog manje mase objekte odlikuje dobra potresna otpornost.
 
7. Da li su montažne kuće sa drvenom nosivom konstrukcijom otporne na potres?
Montažne kuće sa drvenom nosivom konstrukcijom imaju odličnu otpornost na potres. Takva konstrukcija je vrlo elastična, preuzima velika naprezanja, ima duktilne spojeve, a težinom je cca 4 puta lakša od klasičnih zidanih konstrukcija.
 
8. Kakva je otpornost na požar montažnih kuća sa drvenom nosivom konstrukcijom?
Drvo je protupožarno izuzetno dobar građevinski materijal. Drvo je u naravi zapaljivo, ali ono u gornjem sloju stvara zaštitni pougljeni sloj koji slabo provodi toplinu, pa na taj način u slučaju požara drvo samo sebe štiti, a njegova se mehanička svojstva bitno ne mijenjaju.
 
9. Kolika je trajnost objekata sa drvenom nosivom konstrukcijom?
Predviđena trajnost objekata sa drvenom nosivom konstrukcijom je 150 godina, što naravno ovisi o održavanju, utjecajima iz okoliša i pojavi izvanrednih događaja.
 
10. Koliko dugo traje izgradnja montažne kuće s drvenom nosivom konstrukcijom u sistemu visoki roh bau, površine cca 150 m²?
Izgradnja montažne kuće s drvenom nosivom konstrukcijom u krupnom panelu u sistemu visoki roh bau, površine 150 m² traje cca 25 dana. Montaža konstruktivnog dijela objekta (zidovi, međukatna konstrukcija, krovni paneli) traje jedan dan.
 
11. Koja je svijetla visina prostora u niskoenergetskim objektima sa drvenom nosivom konstrukcijom. tj. da li su paneli koji upotrebljavate neke određene, strogo definirane visine?
U pravilu se upotrebljavaju paneli visine 2,70 - 2,75 m. U tom slučaju svjetla visina od poda do stropa je 2,56 - 2,61 m. Moguće je izvesti i zidove veće visine na zahtjev investitora.
 
12. S obzirom da se od 2010. uz završno izvješće nadzornog inženjera mora napraviti i energetski certifikat za uknjižbu građevine u zemljišne knjige, u koju kategoriju spadaju niskoenergetske kuće?
Prema energetskoj certifikaciji  niskoenergetske kuće spadaju  u energetski razred kategorije B.
 
13. Da li je niskoenergetsku kuću prihvatljivije raditi u zidanom sistemu ili u sistemu sa drvenom nosivom konstrukcijom?
Niskoenergetsku kuću je prihvatljivije i povoljnije raditi u drvenoj nosivoj konstrukciji, jer se uz manji presjek zida postiže višestruko bolji koeficijent prolaska topline.
 
14. Koje materijale koristite za toplinsku izolaciju u zidovima sa drvenom nosivom konstrukcijom?
Kao ispunu koristimo mineralnu vunu, a zidne panele s vanjske strane oblažemo polistirenom. Debljine toplinske izolacije ovise o sistemu zida za koji se investitor odluči.
 
15. Kolika je garancija na objekte izrađene u drvenoj nosivoj konstrukciji?
Tvrtka Domprojekt daje 30 godina garancije na konstrukciju, te 2 godine garancije na obrtničke radove.